Kornati su najgušća otočna skupina  na cijelom Sredozemlju. Smješteni su  između otoka Žirja, Dugog otoka i  Pašmana. Arhipelag je podjeljeno u  dvije skupine: Donje Kornate i Gornje  Kornate. Donje Kornate čine otoci Sit i  Žut i otoci oko njih, a Gornje Kornate  otok Kornat i obližnji otoci. 
Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.
     Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na  Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata,  koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od  davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa  odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši  kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80  metara), na Mani (65 metara), Rašipu velom (64  metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i  do 100 metara dubine
    Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka od zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari pličak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).
Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg vrha na Kornatu.
     Krstareći prvi puta Kornatima svakom  čovjeku, nautičaru ili izletniku odmah upadaju u  oči stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgrađeni  žuljavim rukama naših pradjedova. i po buri i po  ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali  posjed i zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili  prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. dužina tih zidova iznosi 70 km. 
Središte života na ovim otocima nekada je bilo oko polja Tarca, nad kojim dominira tvrđava Tureta, građena negdje u 6. st. Tu je smještena i crkvica Gospe od Tarca, Kraljice Mora sagrađena na ostacima starokršćanske crkve iz 16. st. Vjernici s otoka Murtera svake godine, prve nedjelje u srpnju, hodočaste gospi od Tarca, a zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj. 
     Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali  težačke i ribarske kućice, razasute po  pitomim, dobro zaštićenim uvalama Žuta, Site,  Kornata i pripadajućih otoka, odaju prisustvo  njihovih vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u  restorane i smještajne objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali omiljena odredišta nautičara i turista.

Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.