Kornati su najgu?ca otocna skupina  na cijelom Sredozemlju. Smje?teni su  izmedu otoka ?irja, Dugog otoka i  Pa?mana. Arhipelag je podjeljeno u  dvije skupine: Donje Kornate i Gornje  Kornate. Donje Kornate cine otoci Sit i  ?ut i otoci oko njih, a Gornje Kornate  otok Kornat i obli?nji otoci. 
Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune progla?eno 1980.g. nacionalnim parkom.
     Jedna od najupecatljivijih prirodnih pojava na  Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata,  koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od  davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa  odatle vjerojatno potice i ime Kornati. Najvi?i  kornatski klifovi su na otoku Klobucaru (80  metara), na Mani (65 metara), Ra?ipu velom (64  metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dose?u i  do 100 metara dubine
    Pored klifova i najrazlicitijih oblika pojedinih otoka od zanimljivosti se isticu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari plicak prokopan za plovidbu jo? u rimsko doba o cemu svjedoce i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).
Specificna pojava je i Vela ploca ili Magazinova ?krila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvi?eg vrha na Kornatu.
     Krstareci prvi puta Kornatima svakom  covjeku, nauticaru ili izletniku odmah upadaju u  oci stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgradeni  ?uljavim rukama na?ih pradjedova. i po buri i po  ljetnoj ?ezi, ti zidovi su gradeni da bi sacuvali  posjed i za?titili svoj "pa?njak" te sprijecili  prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. du?ina tih zidova iznosi 70 km. 
Sredi?te ?ivota na ovim otocima nekada je bilo oko polja Tarca, nad kojim dominira tvrdava Tureta, gradena negdje u 6. st. Tu je smje?tena i crkvica Gospe od Tarca, Kraljice Mora sagradena na ostacima starokr?canske crkve iz 16. st. Vjernici s otoka Murtera svake godine, prve nedjelje u srpnju, hodocaste gospi od Tarca, a zavjetna procesija brodovima jedan je od najljep?ih i najzanimljivijih vjerskih dogadaja u Hrvatskoj. 
     Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali  te?acke i ribarske kucice, razasute po  pitomim, dobro za?ticenim uvalama ?uta, Site,  Kornata i pripadajucih otoka, odaju prisustvo  njihovih vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u  restorane i smje?tajne objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali omiljena odredi?ta nauticara i turista.

Kornati predstavljaju pravi raj za nauticare, ronioce i sve one koji znaju u?ivati u osami netaknute i velicanstvene prirode.